Poetika svedočenja spasenih : od svitaka do velike priče
Philologia Mediana, br. 14, 2022. god., str. 19-33.
Predmet rada je analiza žanrovskih odlika heterogenog korpusa svedočanstava o Holokaustu nastalih neposredno na tlu nacističkih logora i onih oblikovanih sa veće vremenske distance od proživljenih iskustava, sačuvanih u vidu dokumenata ili transkribovanih razgovora. Istraženu građu čine Svici iz Aušvica (Megilas Oyshvits, 1973), razgovori Gideona Grejfa/Gideon Greif, najznačajnijeg istoričara Holokausta, sa preživelim članovima „Radnih odreda” i dela Prima Levija/Primo Levi, takođe preživelog zarobljenika logora „Aušvic”. Analiza navedenih morfološki i metodološki različitih svedočanstava (svitaka, dnevničkih beležaka, razgovora, autobiografsko-memoarskih zapisa, tekstova na linimalnoj poziciji romana, eseja i naučne studije) dovodi do zaključka o njihovom doprinosu usložnjavanju žanrovskog sistema književno-naučnih vrsta i dekonstruisanju nekih elementarnih postavki u vezi sa faktografijom kao „polom” istine i nauke u njima.
srpski
2022
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY-NC-ND 4.0 - Creative Commons Autorstvo - Nekomercijalno - Bez prerada 4.0 International License.
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/legalcode
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Komparativna nauka o književnosti
memoarsko-autobiografska proza, dnevnik, razgovor, svitak, narativna refleksija, Holokaust
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Komparativna nauka o književnosti