Naslov (srp)

Etička razmatranja u Didroovom književnom delu

Autor

Janjić, Milan, 1993-

Doprinosi

Vučelj, Nermin, 1969-
Tešanović, Biljana, 1962-
Bjelić, Nikola, 1976-

Opis (srp)

Cilj ove doktorske disertacije je da pregledno izloži i kritički analizira etička razmatranja u književnom delu Denija Didroa (Denis Diderot, 1713–1784). Primarni korpus, prema zadatom predmetu istraživanja, čine — 1) romani: Indiskretni dragulji, Redovnica i Žak Fatalista i njegov gospodar; 2) moralne priče: Dva prijatelja iz Burbone, Razgovor oca s decom, Ovo nije priča, Gđa de La Karlijer i Dodatak Bugenvilovom Putovanju; 3) književno-filosofski dijalozi: Dalamberov san i Razgovor filosofa s maršalicom od ***; 4) dijaloška satira Ramoov Sinovac; 5) građanske drame: Vanbračni sin i Otac porodice. Disertacija se sastoji od devet poglavlja, zatim rezimea disertacije na francuskom i engleskom jeziku, kao i popisa korišćene stručne literature, registara imena i citiranih dela.Glavne hipoteze od kojih se polazi u disertaciji jesu sledeće:a) centralni pojmovi etičkih razmatranja u Didroovim književnim delima, koji tvore organsko jedinstvo i vezivno tkivo njegove misli uopšte, jesu čovek (homme), priroda (nature) i društvo (société);b) U svojim književnim ostvarenjima Didro polemiše o složenim moralnim problemima jednako kao i u teorijskim, filosofskim spisima.U ovoj doktorskoj disertaciji analitički se zaključuje kako su Didroova etička razmatranja u književnom delu odraz suštinskih tema francuske prosvetiteljske filosofije, te prikazuju dijalektički sukob prirode, kao amoralne stvarnosti, i društva, kao moralnog okruženja, postepeno izgrađenog kada se čovek izdigao iz prirodnog stanja. Shodno tome, Didroova etička razmatranja suparadoksalna, često protivrečna, jer ovaj francuski prosvetitelj zastupa istovremeno operečna etička gledišta, i, na taj način, gradi dva suprotstavljena morala: moral individue i moral društva. Na osnovu analiziranog korpusa, ustanoviće se kako se Didro ne kreće u zatvorenim teorijama, već nastoji da pronikne u nutrinu ljudske prirode u kojoj se suočavaju razum i osećanja, racionalno i sentimentalno, prirodno i kulturno, amoralno i moralno. U tom pogledu, potvrđuje se povesni stav prema kojem je Deni Didro istaknuti predstavnik francuske književnosti prosvetiteljstva, koja, zbog prirode duha epohe i kulturoloških osobenosti 18. veka, ima izrazito filosofske osnove.

Opis (srp)

Biografija autora: list 347. Bibliografija: list. 322-340. Datum odbrane: 17.04.2024. French literature and culture

Jezik

srpski

Datum

2023

Licenca

Creative Commons licenca
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY-NC-ND 3.0 AT - Creative Commons Autorstvo - Nekomercijalno - Bez prerada 3.0 Austria License.

http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/at/legalcode